Istog trenutka kada se krajem godine dovrši proces Tevina preuzimanja Barra prestat će i potreba za Plivom kao Barrovim europskim sjedištem. Za razliku od Barra, Teva je duboko ukorijenjena na europskom tržištu, sa sjedištima u Amsterdamu i Moskvi, i nema potrebe za dodatnim gomilanjem administrativnog osoblja. Po mišljenju stručnjaka iz farmaceutskog biznisa, od 2600 Plivinih zaposlenika u Hrvatskoj će najvjerojatnije na poslu preživjeti njih 600 u proizvodnji i pedesetak onih koji se bave prodajom i marketingom.
Scenarij budućnosti
Ukratko - od velike korporacije koja je bila perjanica hrvatskog biznisa, Pliva postaje obična, u globalnim razmjerima prilično mala, tvornica tableta.
Riječ je, dakako, o najtamnijoj, ali nipošto nemogućoj, varijanti scenarija skore Plivine budućnosti. Bivši Plivini čelnici, koji su danas mahom na visokim funkcijama u drugim velikim korporacijama, prilično su skloni takvom razmišljanju iako ih se dio priklanja mekšoj varijanti scenarija, prema kojem bi Teva zadržala barem dio Plivine upravljačke strukture.
Barr preplatio Plivu
- Teva je vrlo prilagodljiva korporacija, posebna baš po tome što svakom tržištu prilazi u skladu s poslovnim običajima. Žele li i dalje tako poslovati, Pliva bi im mogla biti od koristi - smatra Dubravko Mak, bivši član Plivine Uprave.
Oni skloniji mračnijem scenariju, svoja predviđanja argumentiraju analitikom. Prema njima, Teva je svoj uspjeh izgradila na tome što je na tržištu kupovala posrnule, ali kvalitetne kompanije koje je kasnije transformirala. Uzrok Barrovih neprilika, koje su dionicu kompanije učinile jeftinom, a time i privlačnom za preuzimanje, oni vide u tome što je Barr s jedne strane preplatio Plivu, koja se bježeći od predatora s Islanda, Actavisa, predstavila u izdanju ljepšem od stvarnoga, a onda se nije dovoljno brzo uspio snaći na europskom farmaceutskom tržištu. Potkraj prošlog tjedna Pliva je objavila svoj prvi polugodišnji gubitak - minus od 120 milijuna dolara.
Što danas ima Pliva, a što bi moglo trebati njezinu novom vlasniku? Malo toga, smatraju bivši plivaši, osim dobre reputacije na istočnoeuropskim tržištima. Po njihovu mišljenju, zato, najviše izgleda za preživljavanje u novim okolnostima imaju Plivini proizvodni pogoni u Marofu koji su danas tehnološki bolje opremljeni od Tevinih. Sudbina svega ostalog, uključujući i Plivin istraživački sektor, od kraja godine bit će pod velikim upitnikom.
U Tevinu glavnom sjedištu u Petah Tikvi u Izraelu ovih dana nisu željeli objavljivati svoje planove.
Izraelcima malo treba
- Politika kompanije je da ne objavljuje svoje planove dok transakcija preuzimanja nije dovršena - odgovorio nam je Ayala Miller, glasnogovornik grupe.
Pliva danas i prije dvadesetak godina, kad je “u život” krenuo njezin senzacionalni antibiotik Sumamed, dakako, nije ista tvrtka. Naime, tadašnjih gotovo 6000 zaposlenih u Hrvatskoj smanjilo se na 2600, a 40 posto tržišta lijekova u Hrvatskoj palo je na prošlogodišnjih 16 posto. Plivino mjesto zauzele su neke druge generičke tvrtke iz okruženja, a mnogi dobri poznavatelji Plive za to krive, po njihovi mišljenju, lošu i prebrzu privatizaciju tvrtke.
Istina, Pliva još drži najveći dio hrvatskog tržišta lijekova, ali njezin suvereni kolač polako se ali sigurno topi. Po nekima, to se ne bi dogodilo da se s Plivinom privatizacijom pričekalo.
Na krilima Sumameda Pliva je živjela desetak godina, koliko je trajao patent za taj antibiotik. Naime, godišnje je od azitromicina stizalo gotovo 100 milijuna dolara ili u cijelom tom razdoblju gotovo milijardu dolara.
Jedna od najvećih promjena koje je u posljednjih desetak godina doživjela Pliva jest prodaja dijela proizvodnje. Naime, menadžment se opredijelio da Pliva bude isključivo farmaceutska tvrtka pa je neke svoje brendove, poput Cedevite, dječje hrane Bebimiksa, Rosal kozmetike, paste za zube Plidenta te proizvodnju kvasca prodala.
Prodan Istraživački centar
Što je to značilo za Plivu govori i podatak da je još 1988. samo na ruskom tržištu prodano proizvoda u visini od osamdesetak milijuna dolara. Sama je pak kupovala neke europske tvrtke, pa čak i jednu manju američku farmaceutsku tvrtku, no to se nije pokazalo kao dobitna kombinacija te je većina njih u međuvremenu prodana.
Što će se proizvoditi
Javnost je također bila svjedok da je bilo nekoliko smjerova kojima je ta nekad najveća hrvatska farmaceutska tvrtka kretala. Među ostalim, bio je to i pokušaj da se profilira u inovativnu industriju, za što je sagrađen istraživački centar, ali bez uspjeha. Centar je na kraju završio u rukama GSK.
Pliva se naposljetku prije tri godine ipak priklonila realnijoj opciji - generičke tvrtke, ali dotad je već dobila snažnu konkurenciju i s istoka i sa zapada. U međuvremenu, Plivu je kupio američki Barr.
Kakve će financijske i organizacijske odjeke imati činjenica da Pliva s Barrom ulazi u sastav jedne od najvećih generičkih proizvođača lijekova izraelske Teve vidjet će se već za mjesec ili dva.
Nedvojbeno je da će ta tvrtka doživjeti promjene. Zato je teško predvidjeti koji će od oko 1000 vrsta lijekova, nakon ulaska Teve, i dalje proizvoditi Pliva kao ni hoće li svi dosadašnji pogoni i dalje ostati u Hrvatskoj.
Sumamed su prepoznali bivši direktori kompanije
Zahvaljujući novcu od Sumameda kupovale su se druge farmaceutske tvrtke, a oni čija su radna mjesta u proteklih desetak godina zatvorena dobivali su velike otpremnine pa je smanjenje od gotovo pedeset posto zaposlenih prošlo skoro bezbolno.
Međutim, kažu neki bivši plivaši, zaboravlja se da Sumameda ne bi bilo da nije bilo dobre i pametne strategije bivšeg direktora Jure Razmilića i njegova nasljednika Zdravka Tomičića.
Naime, oni su prepoznali dobar proizvod za čije kliničko ispitivanje nisu
imali novca pa su mudro krenuli u deal s američkim Pfizerom, ali ne na način da Amerikanci za to dobiju Plivu ili njezni dio.
Bio je to, kažu, partnerski i vrlo korektan odnos na zadovoljstvo obiju kompanija.�
�Željko Čović: I najbolji i najgori
Željko Čović na Plivinu je čelu od 1993. godine, čime se svrstava u red najdugotrajnijih hrvatskih top menadžera.
Tijekom njegova vodstva kompanija je privatizirana, izlistana na burzama u Zagrebu i Londonu, te na kraju prodana stranom vlasniku nakon žestoke borbe između američke Barr Grupe i islandskog Actavisa.
Kao najveći plus danas mu se smatra postizanje najbolje moguće cijene Plivine dionice u vrijeme njene prodaje. Kao minuse, oni koji su otišli, najčešće navode krut odnos prema zaposlenima i sklonost autokraciji.
Čoviću se pripisuje i nekoliko loših poteza, poput kupnje kompanije u SAD-u, Britaniji i Njemačkoj, koji su tvrtku odveli u pogrešnom smjeru i prouzročili gubitke. Plivin zaokret prema genericima i bijeg iz istraživačkog biznisa i danas nailaze na podvojene kritike - od superlativa do toga da je taj smjer Plivu doveo do ruba propasti. (Viktor Vresnik)
Slovenska farmaceutska tvrtka Krka ostvarila je u prvih šest mjeseci impresivan rast prodaje od 20 posto.
U istom su razdoblju diljem Europe prodali svojih proizvoda za 469,3 milijuna eura. Samo se u Zapadnoj Europi prodaja njihovih proizvoda povećala 46 posto nakon što su kupili njemačku TAD Pharmu.
Nakon ovakvih rezultata jasno je da je prvi čovjek Krke, Jože Colarič, iznimno zadovoljan. Krka posluje bolje od mađarskih Gedeon Richtera i Egisa, češke Zentive i njemačkoga Stada. U Krki ozbiljnom konkurencijom smatraju jedino izraelsku Tevu koja je nedavno kupila američki Barr, a posredno i time Plivu.
Naime, Teva je također za petinu povećala prodaju u prvih šest mjeseci. No, u Novom Mjestu tvrde kako dolazak Izraelaca na ovo područje neće utjecati na njihove planove. Prema nekim neslužbenim informacijama, planovi Krke sežu do toga da daju ponudu za kupnju Plive.
Colarič u demantiranju te informacije nije bio odrješit. Prvo je ustvrdio da je to izmišljotina, a zatim otkrio da Krka zasad ne namjerava kupiti Plivu, ali da u slučaju pregovora o tome sigurno ne bi pričao novinama.
Koliko vidim, slicno se dogodilo i u Koncaru, Nikoli Tesli, ... <nabrajajte dalje>
Nebitno
