Leteci mungos je napisao/la: ›
Hrvatska se ulizivala i kompletnu administraciju i skolstvo odlucila opremiti Microsoftovim Officeom. To je samo jedan od stotine slicnih primjera.
Imam osjećaj da bi se to moglo nazvati i "uspješnom vanjskom politikom".
Uopće ne sumnjam da smo nakon takvih odluka došli malo bliže Partnerstvu za mir, jeftinijem kreditu Svjetske banke, Nato-u, EU, i sličnim velikim ciljevima. Odnosno, pa valjda nečemu služe i te "silne" inozemne veze Ive Sanadera i Miomira Žužula.
Ako bude još para za gnojivo za banane, jer kad počnu sranja govno će nam biti već prilično tanko...
_________________ "We've arranged a global civilization in which most crucial elements profoundly depend on science and technology. We have also arranged things so that almost no one understands science and technology. This is a prescription for disaster. We might get away with it for a while, but sooner or later this combustible mixture of ignorance and power is going to blow up in our faces." - Carl Sagan
Eh, kad se samo sjetim saljivdzija kako se isprdaju recesijom i krizom. Cak i da nije bilo svjetske financijske krize, Hrvatsku bi ove godine ili najkasnije sljedece spizdio bumerang drzavne prodaje srebrnine, zaduzivanja na svim razinama i ulijevanja novca u potrosnju i odrzavanje na vlasti.
Nitko se nije zapitao sto zapravo znaci potez poljoprivrednika i koliko je opravdano od drzave traziti otkup zita po dvostruko vecoj cijeni od trzisne.
Njihov potez ocrtava jednu stvar - katastrofalno planiranu i provodjenu poljoprivrednu politiku zadnjih 20 godina.
Ni gradjani nisu bili nista racionalniji - opaki konzumerizam pojeo racionalnost, zivjelo se barem dvostruko iznad mogucnosti.
A onda nestade telekoma, farmaceutskih i naftnih divova, nestade kreditne sposobnosti gradjanina... i sto onda?! E, to cemo tek vidjeti... ;-)
Sanader o kreditima s Passerom, Šuker se okreće 'samurajima'
Nelikvidnost i produbljivanje deficita podižu apetite za inozaduživanjem. Nakon prvog čovjeka UniCredita, premijer je tim poslom ugostio i čelnika talijanske banke vlasnice PBZ-a
Skriveno:
Za Vladu ovog ljeta, čini se, neće biti predaha. I neki analitičari već joj predskazuju "dugo toplo ljeto i vruću jesen". Ali ne samo zbog bojazni da nakon mljekara i ratara još koja interesna skupina u rješavanju financijskih problema priprijeti prokušano efikasnim metodama blokada i izlaska na ulice.
Novac od nedavne prodaje državnih euroobveznica većim je dijelom već potrošen ili parkiran za plaćanje deviznih obveza koje na naplatu stižu ovaj i idući mjesec, a stanje likvidnosti gospodarstva i izvršenje proračuna (pad prihoda i rast rashoda) prizivaju nova krpanja rupa u drugom dijelu godine. Ona se čine neizbježnim i bez novih (o)lakih obećanja premijera Sanadera da će se za ovo i ono "naći novca". Doduše, on na tome radi i ovih dana. U financijskim krugovima već se prošli tjedan čulo da nakon travanjskog posjeta UniCreditova čelnika Alessandra Profuma u utorak u Banske dvore dolazi Corrado Passera, prvi čovjek Intese Sanpaola, vlasnice Privredne banke Zagreb. Glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun nam je potvrdio da je održan sastanak na kojem se razgovaralo "o suradnji Vlade i te bankarske grupacije te aktualnoj situaciji na financijskom tržištu". Premijerov poziv vlasniku druge po veličini domaće banke ne čudi i zato što je vlasnik PBZ-a zaobišao nedavno izdanje euroobveznica računajući s jačim angažmanom u kreditiranju državnih/javnih poduzeća. U bankarskim redovima tako se već čulo i da bi taj paket (re)financiranja trebao težiti oko pola milijarde eura. Koliko će se Intesa/PBZ na kraju izložiti državnom sektoru i tako pripomoći popuštanju napregnuta lanca likvidnosti u gospodarstvu sigurno je bilo predmetom izravnih razgovora sa šefom Vlade koji ipak nude i mogućnost svojevrsne vezane trgovine. To je, međutim, samo jedna fronta na kojoj se već priprema teren za nova zaduživanja. I novi rebalans proračuna praktički je nezamisliv bez novog inozaduženja Ministarstva financija. Manjak prihoda nad rashodima za ovu se godinu procjenjuje na 10-ak milijardi kuna ili gotovo dvostruko više od projekcija iz travanjskog rebalansa. U nekoliko mjeseci tj. od novog rebalansa do kraja godine jednostavno nije izgledno da se 'neuračunatih' 4-5 milijardi kuna deficita u cijelosti riješi kroz rezove rashoda i eventualno osiguranje dodatnih prihoda. Tako usporedo s pripremama deviza za isplatu 25 milijardi jena tzv. samurajskih obveznica (prema trenutačnim tečajevima, nešto manje od 190 milijuna eura) u Ministarstvu financija već razmatraju i moguće novo izdanje jenskih obveznica.
Pomoćnik ministra financija Hrvoje Radovanić kaže tek da "prate situaciju jer opcije alternativnih tržišta imaju puno logike. No, trenutačno je još prerano pričati o tome, kaže. Na inozemnom tržištu duga država je sad više-manje upućena na alternativni krug kreditora. Osim što nije realno očekivati da se unutar pola godine na tržištu euroobveznica pojavi i drugi put, tradicionalni kreditori naše zemlje glavni su oslonac i u još nekim aktualnim projektima zaduživanja poput HBOR-ove nakane da nakon 150 milijuna eura sindiciranog kredita uskoro plasira i oko 300 milijuna eura obveznica. Odluka o 'samurajima' ovisit će, dakako, o razvoju događaja na tom tržištu. Njegovu fazu oživljavanja (nakon propasti Lehmana) zasad ipak obilježava val korporativnih, a ne državnih izdanja. Hrvatska je na tom tržištu dosad imala dobra iskustva iako se jenski denominiran dug obično smatra volatilnijim, a time i rizičnijim. No ako prilike i omoguće povratak Hrvatske 'samurajima', oni imaju i ograničenja u veličini izdanja pa se računa da bi Hrvatska pritom ciljala na najviše 300 milijuna eura. Apetiti za inozemnim zaduživanjem su veliki. To se ne može tumačiti jednoznačno, ali trenutačno je dominantan aspekt i tog pitanja problem nelikvidnosti kao jedan od gorućih za gospodarstvo i Vladu. Multiplikativni efekti tog lanca očituju se i u proračunu koji je u prvom kvartalu ostvario gotovo pet posto manje prihode nego lani, dok su rashodi porasli više od 10 posto. Kako kaže Žarko Miljenović, glavni savjetnik guvernera HNB-a, ova će se godina očito nekako pokrpati. Ali iduća je bliže nego što se čini. Već u prvom kvartalu će u inozemstvu trebati tražiti pola milijarde eura koji dospijevaju na naplatu. Hoće li se dotad oporavak učvrstiti u sferi je nada, a pokažu li se one optimističnima priča se opet vraća na potrebu "ozbiljnog" rezanja proračunskih rashoda i teške prilagodbe nižoj gospodarskoj aktivnosti.
Depresija će već na jesen topiti plaće i tečaj kune
Gospodarska kriza u Hrvatskoj ima dvije skupine uzroka: inozemne (čiji udjel nije veći od 30-ak posto) i domaće (čiji je udjel veći od 70-ak posto). Hrvatska je više od 15 godina trošila od 10 do 30 posto više nego što je sama proizvodila, pokrivajući razliku prodajom svoje imovine strancima i zaduživanjem u inozemstvu, i sad je udarila u zlokobni plafon te strategije (a u isto vrijeme nije ušla u EU, nego je, bez referenduma, usisana u NATO).
Leteci mungos je napisao/la: ›
Razmislja li itko uopce sto znaci zaduzivanje, ili doista misle da je dovoljno prodati obveznice i jos to bahato nazvati "uspjehom"?!
Ne razmišlja, naravno. Ovaj dug nećemo vraćati mi, već naši čukununuci... pa nam se ionako fićuka.
_________________ Lega, nije ti dumina što praviš diklića od butre kraj kondora u treski.... a ti Anonymous dođi k sebi dok još imaš kome!
Leteci mungos je napisao/la: ›
Razmislja li itko uopce sto znaci zaduzivanje, ili doista misle da je dovoljno prodati obveznice i jos to bahato nazvati "uspjehom"?!
Ne razmišlja, naravno. Ovaj dug nećemo vraćati mi, već naši čukununuci... pa nam se ionako fićuka.
To nažalost nije točno. Zaduživanja o kojima se govori nisu na 30 godina (nisu to stambeni krediti za građane). Mi već sada vraćamo dug od prije nekoliko godina (odnosno ne vraćamo, nego pokušavamo refinancirati).
Leteci mungos je napisao/la: ›
Razmislja li itko uopce sto znaci zaduzivanje, ili doista misle da je dovoljno prodati obveznice i jos to bahato nazvati "uspjehom"?!
Ne razmišlja, naravno. Ovaj dug nećemo vraćati mi, već naši čukununuci... pa nam se ionako fićuka.
To nažalost nije točno. Zaduživanja o kojima se govori nisu na 30 godina (nisu to stambeni krediti za građane). Mi već sada vraćamo dug od prije nekoliko godina (odnosno ne vraćamo, nego pokušavamo refinancirati).
Ja sam se osvrnuo na vanjski dug koji je dosegao skoro 40 milijardi eura.
Ovo nisam niti čitao... nemam živaca, iskreno.
_________________ Lega, nije ti dumina što praviš diklića od butre kraj kondora u treski.... a ti Anonymous dođi k sebi dok još imaš kome!
ja mislim da raja uopce nije svjesna sta se desava - osobito drzavni sluzbenici... Svjesni su oni koji su ostali bez posla... a svijest i strah ce se naglo rasiriti od jeseni kada budu osjetili na vlastitom dzepu (smanjenje ili izostanci primanja).
I to cak i nije za cuditi... strasno je sto nasi politicari ili nisu svjesni ili ih nije briga...a cini se da jos uvijek ne kuze sto se desava ili su se oni osigurali, pa ono dok ide ide...
Leteci mungos je napisao/la: ›
Razmislja li itko uopce sto znaci zaduzivanje, ili doista misle da je dovoljno prodati obveznice i jos to bahato nazvati "uspjehom"?!
Ne razmišlja, naravno. Ovaj dug nećemo vraćati mi, već naši čukununuci... pa nam se ionako fićuka.
To nažalost nije točno. Zaduživanja o kojima se govori nisu na 30 godina (nisu to stambeni krediti za građane). Mi već sada vraćamo dug od prije nekoliko godina (odnosno ne vraćamo, nego pokušavamo refinancirati).
Ja sam se osvrnuo na vanjski dug koji je dosegao skoro 40 milijardi eura.
Ovo nisam niti čitao... nemam živaca, iskreno.
Mislio sam samo na ovaj dio s obveznicama. Što se tiče vanjskog duga, to si potpuno u pravu - realno će ga vraćati naši praunuci, osim ako se ispod plodne nam ravnice ne kriju ogromne zalihe nafte.
Leteci mungos je napisao/la: ›
Razmislja li itko uopce sto znaci zaduzivanje, ili doista misle da je dovoljno prodati obveznice i jos to bahato nazvati "uspjehom"?!
Ne razmišlja, naravno. Ovaj dug nećemo vraćati mi, već naši čukununuci... pa nam se ionako fićuka.
To nažalost nije točno. Zaduživanja o kojima se govori nisu na 30 godina (nisu to stambeni krediti za građane). Mi već sada vraćamo dug od prije nekoliko godina (odnosno ne vraćamo, nego pokušavamo refinancirati).
Ja sam se osvrnuo na vanjski dug koji je dosegao skoro 40 milijardi eura.
Ovo nisam niti čitao... nemam živaca, iskreno.
Mislio sam samo na ovaj dio s obveznicama. Što se tiče vanjskog duga, to si potpuno u pravu - realno će ga vraćati naši praunuci, osim ako se ispod plodne nam ravnice ne kriju ogromne zalihe nafte.
Ili ak ne dođe na vlast neko ko Hugo Chavez i kaže puj pik ne važi...dosta ste nam love uzeli, fajront....sve što je u Hrvatskoj je hrvatsko i razlaz....
_________________ Đe si lega.....šo ima? Ma niš brca....lagano điram i snajpam butre...možda će se koja šapit...
lollipop je napisao/la (Pogledaj post): ›
izbori su prosli. sad opet po starome
pa ma daj sam da dobiju vlast i visoku plaću nije ih briga za ostale...
juče čula da ce besplatne uđbenike za osnovnu i srednju školu dobiti djeca branitelja i djeca koja žive u teškim životnim uvijetima!!!!!
Al ce na drugima zarađivati tako ce moji roditelji ove jeseni trebati kupiti četvore knjige za svako dijete posebno ; dok ima branitelja dubokog džepa cija ce djeca i ove godine dobiti besplatne uđbenike i ko zna koje jos pogodnosti!!!!
kad se upisuju u srednju školu dobiju dodatna 4 boda kad se upisuju na faks dobiju dodatne bodove .... ja mislim da je građanska dužnos bila braniti zemlju 90-goina od srba
i sad su oni nesto uzvišeni sve pogodnosti imaju kad se treba dobit stipendija prednost imaju djeca branitelja... nisam jedina koju ovo smeta ima ih jako puno!!
a sad izbori su prosli i sve sto su obećali bila je laž po ko zna koji put -.-"!
srednje skole su uveli kao obavezne a neznam kako ce oni ljudi sa sela plaćati svojoj djeci sve te putne troškove i uđbenike (za koje treba izdvojiti od 1000 do 2000 kn) svojoj djeci i jos ako ih imaju vise .... svi ti olitičari negledaju na male ljude kako bi im olakšali vec kako bi im jos vise otežali ......