Mac OS X Snow Leopard - 239 kn.
Stvar izgleda predobro (znam, lijepi su windowsi, dobar je i compiz na linuxu, ali sve je to u look&feel smislu daleko lošije od OS X-a), a radi još bolje.
Da imam tu slobodu NE kupovati hardware isključivo od applea, imao bih ga instaliranoga na svakom računalu doma i na poslu.
Nažalost, Apple vodi hrpa narcisoidnih, elitističkih idiota (Jobs je genije, ali je totalni hipijanerski kreten, najrađe bih ga išamarao i poslije otišao na pivu, tekmu i kurve sa Ballmerom
) koji su si tijekom godina stvorili istu takvu sljedbu.
Dok Jobsa nije bilo - postojali su Apple klonovi. S druge strane, otkad se Jobs vratio (1996.) cijene dionica otišle su im u svemir...
Prokleti kapitalizam!
edit: kratak osvrt na ovo
Citat: ›
4. Mac OS X je jednostavno zaključana verzija open-source Linuxa. Lako je pretpostaviti da preko 90% vlasnika Macova ne samo da nije svjesno ovoga, već nemaju niti pojma što je Linux. Uzmite u obzir i to da je 1996. nakon što je Steve Jobsova kompanija NeXT, koja je kratko bila na životu, ukrala bazu za svoj OS od open-source (čitaj: BESPLATNOG) BSD Unixa te preprodala tada taj OS Appleu koji je potom postao OS X. Da je nekim slučajem OS X imao fleksibilnost Linuxa, ili da fanovi Maca nisu koristili Linux koncepte (npr. Terminal) kao razloge da se hvale s OS X, ne bi bilo toliko toga da se sakrije pod tepih. (Upozorenje: NE pokušavajte pitati bilokojeg Mac fana o ovome jer će ignorirati vaše pitanje i početi brbljati o stvarima kao što je Firefox)
|
1. OS X NEMA VEZE SA LINUXOM! Ovaj je tekst valjda pisao debil.
OS X se vrti na
Mach kernelu sa dijelovima koda i koncepata (nanovo napisanih) iz
NeXTSTEP-a (proizvod jobsove kompanije
NeXT između dva Apple-a, a koju je poslije prodao Apple-u), a koji je opet dobar dio source-a posudio od (pod licencom)
BSD Unixa koji u to vrijeme (1986.) nije bio baš skroz otvorenog koda.
2. Open source NIJE ISTO što i besplatno. Nije sav open source besplatan, niti je to ikada bila namjera.
Programeri ne žive od mejlova hvale, već od ćevapa i piva koji koštaju novaca.
Postoji puno open-source riješenja za koja se mora platiti ukoliko ih se želi koristiti u poslovne svrhe i to je kul.
Svi koji misle drugačije su komunisti i udbaši!
3. Volio bih da mi netko navede jedan dobar primjer 'fleksibilnosti' linuxa u odnosu na komercijalne OS-ove u očima i rukama krajnjeg korisnika?