Ne znam jel to samo meni liči na žrtvovanje idolima, kad su davni preci bili spremni žrtvovati sve, da ne bi izgubili - apsolutno sve. Dva primjera, na prvi pogled nemaju ništa zajedničko, osim...
Polančec je žrtvovan. Ne ponaša se baš kao netko tko glumi spin, jel. Jedino dokazivo su mu reflektori na seoskom igralištu, a na leđa će mu biti stavljeno barem milijarda. Politička ili fiktivna, opet milijarda poreznih obveznika. Rezultat ovog progona i njemu sličnih bi trebao biti povratak ili barem ulazak u trag tom novcu, i sigurno čepljenje te rupe gdje curi, ali nikako samo žrtvovanje zbog cirkusa i dokazivanje kako prema prijateljima znamo biti govna. Na žalost, janje se peče, ali janjetine nećemo probati. Još bolje, svi će poslije jadikovati da smo zajedno prevareni, ostadosmo gladni. Kako je to moguće?
Pevec, simbol ideje i napretka. Najbrže rastuća firma na širem prostoru, hit desetljeća. Danas propali trgovac. Netko se neće složiti sa mnom, ali isto žrtva, janje na ražnju. Dok se firma širila zapošljavao kojekakve podobne i nepodobne radnike, bio dobar sa svima, dijelio šakom i kapom. Danas nema prijatelja. Možemo se složiti da je pretjerao, da je bio neumjeren, poslovno propao, ali ostaje neki gorak okus, a opet nije od janjetine. Danas sve i jedan radnik ne pokazuje ni trunku empatije prema čovjeku koji ih je izmislio, ili barem većinu njih, bitno je samo kako se JA osjećam, a za druge me nije briga. Gdje su dvije i po milijarde Pevecovih dugova? Potrošeno, preneseno van, nije ni važno, samo da priča ide dalje, da ne postavljamo pitanja o pravim idolima koji pomiču lutke na koncu. Mislim da je baviti se pečenjem janjetine, a nikada, baš nikada ne probati, glup sport, i štetan za zdravlje. Obrazac ponašanja, nema što, i činjenica. Ne volim janjetinu, ali bi bio sretniji kad bi znao tko je pojeo sve to, a šuti i tvrdi da je još gladan. |
Muško
