Osijek i gradonačelnici

Tražio sam, ali bez uspjeha stranicu s popisom svih gradonačelnika Osijeka. Postoji li nešto takvo na netu?

Bilo bi jako zanimljivo usporediti razvoj grada u određenih periodima, što je napravljeno, što planirano, što je izostavljeno, izbačeno iz planova. Jednostavno, pogledati kako je to prije izgledalo, a kako je danas.

Po onome što sam uspio pronaći (www.essekeri.hr), najbolji je bio Ivica Fekete (gradonačelnik od 1978-1984). No, tu nema previše podataka i nije kronološki.

chaknoris je napisao/la (Pogledaj post): › Tražio sam, ali bez uspjeha stranicu s popisom svih gradonačelnika Osijeka. Postoji li nešto takvo na netu? Bilo bi jako zanimljivo usporediti razvoj grada u određenih periodima, što je napravljeno, što planirano, što je izostavljeno, izbačeno iz planova. Jednostavno, pogledati kako je to prije izgledalo, a kako je danas. Po onome što sam uspio pronaći (www.essekeri.hr), najbolji je bio Ivica Fekete (gradonačelnik od 1978-1984). No, tu nema previše podataka i nije kronološki.

odlicna ideja. no kao i u svakoj diskusiji, trebalo bi prvo definirati sto to znaci biti dobar gradonacelnik. primjera radi, za nemali broj Osjecana i lazni magistar Djapic je bio dobar. dakle, prvo utvrditi sto je to uopce grad i kako se grad treba razvijati. pri tome treba imati na umu i povijesne okolnosti, jer se razvojem ljudske civilizacije i standardi zivota gradjana mijenjaju. pa tako ne mozemo ocima covjeka iz 21. stoljeca osudjivati nepostojanje azila za pse koncem 17. stoljeca, ili pak, sa druge strane, presucivati Kramaricev kukavicluk / ucesce u etnickom ciscenju gradjana Osijeka srpske nacionalnosti koncem 20. stoljeca.

sretno.
 

Više sam mislio na gospodarski razvoj, i sami razvoj grada. Naravno da postoji jako puno čimbenika. Od političke, gospodarske situacije, migracija, ratova, državnih uređenja. No, i u takvih situacijama mogu se donositi neke dugoročne odluke.

Uvijek je nužan povijesni odmak, omogućava objektivnije i realnije ocjenjivanje nečijeg rada. Kao i Holjevac u Zagrebu, odlukom o gradnji preko Save. Vizionarski potez.
U Osijeku su to bili Jozo Petović i Ivica Fekete. Zanimljivo, jedan iz Orahovice, drugi iz okolice Kotora. Unaprijed se ispričavam na oskudnom znanju o temi, to je ono što sam uspio pronaći. Naravno da oni sami nisu mogli sve, da je uvijek postojala odluka na višim nivoima, no gurali su određene ideje. Planiranje Sjenjaka, početak stanogradnje, građenje obaloutvrde, regulacija Drave za međunarodne plovidbe, osnivanje Sveučilišta, Copacabana, modernizacija prometnica, zračna luka Klisa, iseljavanje industrije iz grada. To su bile dobre i korisne ideje.

Što se s time desilo danas? Kakvi su planovi danas? Ima li neke dugoročne ideje? Vizija?

Jedan citat „U razdoblju od 12 godina, čak tri je puta izglasan općinski i niz mjesnih samodoprinosa na temelju čega su građani izdvajali 1,5 posto od dohotka za izgradnju niza objekata komunalne infrastrukture. Fascinantno zvuči podatak da je odaziv građana na referendume za izglasavanje samodoprinosa dostizala i 84 posto, a za raspisivanje samodoprinosa glasalo je preko 70 posto građana.“
To je bilo prije 25-30 godina. Ne tako davno.

chaknoris je napisao/la: › U Osijeku su to bili Jozo Petović i Ivica Fekete. Zanimljivo, jedan iz Orahovice, drugi iz okolice Kotora. Unaprijed se ispričavam na oskudnom znanju o temi, to je ono što sam uspio pronaći. Naravno da oni sami nisu mogli sve, da je uvijek postojala odluka na višim nivoima, no gurali su određene ideje. Planiranje Sjenjaka, početak stanogradnje, građenje obaloutvrde, regulacija Drave za međunarodne plovidbe, osnivanje Sveučilišta, Copacabana, modernizacija prometnica, zračna luka Klisa, iseljavanje industrije iz grada. To su bile dobre i korisne ideje.

Zanimljivo, to je tek dio postignuća tih starih komunjara, u toj strašnoj tlačiteljskoj državi Jugoslaviji, tamnici hrvatskog naroda. Dodamo li i uspjehe Vjekoslava Hengla, koji je radio u još jednoj tamnici hrvatskog naroda, Austro-Ugarskoj, netko bi pomislio da je Osijeku najgore bilo u ovim bljeskovima hrvatstva i nacionalne svijesti, kada Hrvat konačno odlučuje samostalno i slobodno. Kad ono Kramarić, pa Đapić, pa Bubalo. Hej Austrijanci, Madžari i Srbi, pokorite nas što prije, ovo je neizdrživo.

Imaš linkove za Hengla?

Stvari koje nalazim su u knjigama, kojih baš i nema nešto previše. I u pričama drugih, no to nije baš najpouzdaniji izvor.

Nažalost, i to svih nas, zadnjih 20 godina nema nekog dalekosežnog plana. Ideja razvoja, makar i pokušaja. Samo uništavanje i nazadovanje.

Svih prethodni sustavi, kakvi i čiji god oni bili, pokazali su se neusporedivo boljima po grad i građane.