Zato jer gibanje vraća tijelo u njegovu
prirodnu funkciju, mišiće u njihov
prirodni tonus, srčano-krvožilni sustav u njegov
prirodni kapacitet i najviše zato jer otpušta brojne napetosti, zakočenosti, potiče prirodan protok energije kroz tijelo i vraća u njega gipki, svježi osjećaj. Rekreacija je osamdesetih bila stvar mode, devedesetih stvar estetike, a u 21. stoljeću odavno je jasno kako je rekreacija prvenstveno
pitanje zdravlja i prevencije mnogih patoloških stanja – od pretilosti, preko iskrivljenja kralježnice do povišenog krvnog tlaka.
Tužno je i zabrinjavajuće koliko mladih ljudi pati od gore navedenih simptoma,
spuštenih stopala, nerazvijene koordinacije, celulita i oslabljenih leđnih mišića, ali i onih starijih od
ateroskleroze, discus hernije, osteoporoze ili, u najboljem slučaju, ukočenosti i
smanjene pokretljivosti u zglobovima.
Na neke se genetske karakteristike građe tijela, naravno, ni na koji način ne može utjecati: dužina kostiju, širina zdjelice, osnovni tjelesni tip (
ektomorf – duge kosti, vitko tijelo,
mezomorf – jake kosti, atletska građa ili
endomorf – niži rast, oblo tijelo). No na brojna se druga obilježja i sposobnosti ne samo može nego i mora utjecati kako bi tijelo zadržalo
vitalnost i funkcionalnost. Rekreativci samo u rijetkim slučajevima kombinacije iznimne upornosti i dobre genetske predispozicije mogu izgledati kao vrhunski sportaši i zato ne treba vlastitom tijelu postavljati previsoke ciljeve, ali
mnoga se funkcionalna obilježja ipak mogu promijeniti. Puls u mirovanju se uvijek može sniziti, kapacitet pluća povećati, dnevna kalorijska potrošnja se itekako može treningom povećati, obim struka smanjiti, leđa ojačati.
Kroz dugi niz godina bavljenja ovim poslom kroz dvoranu su mi prošli nebrojeni vježbači oduševljeni utjecajem rekreacije na njihova tijela, zdravlje i svakodnevni život.
Samo tri sata vježbanja tjedno mogu napraviti drastičnu razliku u stanju kralježnice i mišića koji ju podržavaju, a ukoliko osoba ima volje i vremena vježbati i više puta tjedno ili tome dodati veću količinu kretanja u svakodnevnom životu i pripaziti na prehranu, moguće su drastične promjene na bolje.
Uslijed svakodnevnog višesatnog sjedenja leđni mišići slabe, gubeći svoju prirodnu sposobnost podržavanja kralježnice. U leđima se javljaju bolovi, čak i prilikom sjedenja, svakodnevne aktivnosti su otežane. Pravilnim vježbanjem ovaj se proces obrnutim slijedom vraća i poništava, jačajući mišiće uz kralježnicu, ublažavjući ili potpuno uklanjajući bolove. Na isti se način ublažavaju brojne glavobolje, nastale uslijed slabe prokrvljenosti i ukočenosti u vratu i ramenima.
Amplitude pokreta u zglobovima se ponovno povećavaju, napetost se smanjuje, držanje popravlja. Vježbanjem se dah produbljuje, puls u mirovanju snižava, vrijednosti u krvnoj slici vraćaju prema optimalnim. I to je samo mali broj primjera iz prakse u kojoj se ljudi svakodnevno zaljubljuju u rekreaciju, shvaćajući i otkrivajući na vlastitoj koži kakav ona utjecaj ima na tijelo.
Važno je u samom startu dobro odabrati rekreativni program,
ne uzimajući preveliki zalogaj, jer u zdravstveno-preventivnoj rekreaciji 21. stoljeća programi su podijeljeni na one od najnižeg stupnja, preko srednjeg do najvišeg, da bi svatko mogao pronaći program koji će moći pratiti. To znači da i
osobe koje se nisu baš nikada bavile nikakvim vježbanjem, osobe s određenim poteškoćama u lokomotornom sustavu, kao i osobe treće životne dobi imaju na raspolaganju rekreativne programe koji za njih neće biti prezahtjevni. Sve je veći broj statičnih programa koji zadovoljavaju potrebe i mogućnosti navedenih skupina potencijalnih rekreativaca, kao i onih srednjeg, pa sve do visokog intenziteta za mlađu populaciju i iskusne vježbače.
Početak rekreativne sezone se bliži, dovedite svoje tijelo pred izazov. Rekreacijom se bude uspavani zglobovi i mišići, jača leđna muskulatura, podiže razina energije u tijelu. Uslijed bavljenja rekreacijom
dah postaje dublji i duži, tijelo se nakon vježbanja bolje i lakše opušta, postaje gipkije, a rekreativci na vlastitoj koži otkrivaju kako stvari sjedaju na svoje mjesto i koliko ljudsko tijelo žudi za pokretom za koji je prvenstveno i stvoreno.
Bojana Muačević, prof. diplomirala je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, na usmjerenju Kineziterapija. Prije odlaska u Zagreb godinama se bavila plesom, a kao voditeljica rekreativnih programa radi od 1995. godine. Iza sebe ima nekoliko natjecateljskih uspjeha na državnoj razini (prvo mjesto na prvenstvu RH u Fitnessu, drugo u Show danceu i treće u natjecateljskom Aerobicu). Posljednje četiri godine radi kao koordinator i voditelj programa u Centru kulture tijela GEA u Osijeku, objedinjujući u svom radu dugogodišnje iskustvo, znanja stečena u struci i povratne informacije o potrebama vježbača u dvorani.
Žensko
