U cilju kako bi ohrabrili i potaknuli lokalne i regionalne inovacije u sprečavanju bacanja hrane, napose u turističkom području Hrvatske, nekoliko hrvatskih organizacija civilnoga društva (Platforma Mreža hrane, Centar za kulturu dijaloga i Udruga Žmergo), uz potporu Udruge gradova Hrvatske, Europskog socijalnog i gospodarskog odbora (EGSO) i Grada Opatije, organizirali su danas u Opatiji međunarodnu konferenciju „Inovacije kreću odozdo - lokalni modeli sprečavanja bacanja hrane“.
Sudjelujući u radu ove konferencije, Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu i posebna izvjestiteljica EP-a za bacanje i sigurnost hrane, istaknula je kako će kao izvjestiteljica voditi proces pisanja strateškog dokumenta kojim će Parlament predložiti mjere za smanjenje bacanja hrane u EU.
- Moj posao je okupiti sugovornike iz redova prehrambene i zdravstvene struke, proizvođača i trgovaca, vladinog i nevladinog sektora i drugih te predložiti mjere koje bi EU trebala poduzeti. Ne radi se samo o jednom zakonu kojeg treba promijeniti već o nizu mjera i preporuka za cijeli proizvodno-prodajno-potrošački lanac. Zato je ključno prikupiti doprinose iz svih sektora povezanih s ovom problematikom – rekla je Borzan.
Prema njezinim riječima, apsurdno je i nedopustivo da - kada svakom četvrtom Europljaninu, dakle 125 milijuna ljudi, prijeti siromaštvo - godišnje u EU na smeću završi 89 milijuna tona neprodane hrane. Kada bi se nastavulo tim tempom, do 2020. godine na smeću bi završavalo nevjerojatnih 120 milijuna tona hrane. Procjena je kako se u Hrvatskoj godišnje baci oko 400 tisuća tona hrane.
Alarmantne su i financijske štete koje nastaju takvim ponašanjem.
- Računa se kako godišnja šteta iznosi 143 milijarde eura, od čega na domaćinstva otpada 98 milijardi eura. Po stanovniku EU to iznosi oko 200 eura godišnje – naglasila je Borzan, dodajući kako je zakone relativno jednostavno mijenjati, ali uvriježene navike i ponašanja nije.
- Bez promjene mentaliteta i edukacije, EU i države članice nemaju šanse značajno smanjiti bacanje hrane. Prema istraživanju FUSIONS kućanstva su najveći izvor bacanja hrane s 53 posto udjela. Koliko god im je metodologija bila nepotpuna, jasno je da bez edukacije potrošača ni EU ni države članice neće u dovoljnoj mjeri smanjiti količine bačene hrane – zaključila je zastupnica Borzan.
Tekst i foto: Ured/Office of Mrs. Biljana Borzan MEP
Nebitno
