Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno
32.170 djece, najmanje od 1991. godine, a očekivano trajanje života za
tri je godine kraće od prosjeka Europske unije, navodi se u izvješću
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini.
Više od tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u
nisko-natalitetne zemlje.
Tako je 2020. bilo
35.845 rođenih, 2021. -
36.508, 2022. -
33.883, a prošle, 2023. bilo je
32.170 rođene djece.
Prošle je godine pao i mortalitet, bilo je
51.275 umrlih, 5704 manje u odnosu na 2022. Stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila je -5,0, odnosno bilo je
19.105 više umrlih nego rođenih.
Najniži vitalni indeks,
42,9 živorođenih na 100 umrlih, zabilježen je u
Ličko-senjskoj županiji, a nakon nje slijede
Primorsko-goranska (45,1 živorođenih na 100 umrlih) i
Karlovačka županija (46,6 živorođenih na 100 umrlih). Najviši vitalni indeks je u
Međimurskoj županiji (83,8 na 100 umrlih). Više od 1.000 umrlih u odnosu na broj živorođenih je zabilježeno u 6 županija. U dvije županije je čak preko dvije tisuće umrlih više, u
Primorsko-goranskoj županiji (-2.092) i
Gradu Zagrebu (-2.030).
U prošloj godini u
Osječko-baranjskoj županiji rođeno je 2.099 beba, a preminulo
3.598 osoba.
Foto: Pexels.com/Ilustracija