PBZ diže kamatu na kredite u švicarskim francima

Iz PBZ-a podsjećaju da su se na "ovaj strateški potez" odlučili zbog stalnog rasta referentne kamatne stope LIBOR na franak, odnosno konstantnog povećanja cijene švicarskog franka na tržištu
Privredna banka Zagreb od 1. kolovoza ove godine povećat će kamatnu stopu za jedan postotni poen na nove i već odobrene stambene, hipotekarne i auto kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, pa će nova kamatna stopa primjerice za auto kredite biti 6,5 posto, stambene od 5,15 posto, a hipotekarne od 8,68 posto, objavili su danas iz PBZ-a.
U priopćenju iz PBZ-a podsjećaju da su već nekoliko puta najavljivali da razmatraju mogućnost povećanja kamatne stope na kredite u francima te ističu da su se na "ovaj strateški potez" odlučili zbog stalnog rasta referentne kamatne stope LIBOR na franak, odnosno konstantnog povećanja cijene švicarskog franka na tržištu.
Naime, dodaju, tromjesečni LIBOR na švicarsku valutu je u razdoblju od 31. prosinca 2005. do 30. lipnja ove godine porastao s 1,01 na 2,7, odnosno 167 posto.
Stoga je PBZ, "s ciljem kvalitetnijeg upravljanja valutnim rizikom" uveo alternativni proizvod - nove kunske kredite, primjerice kunski stambeni kredit s rokom otplate do 30 godina i kamatom od 4,78 posto (EKS 4,93 posto), s počekom otplate do 12 mjeseci, moratorijem za korisnike porodiljnog dopusta do 18 mjeseci.
Iz PBZ-a naglašavaju i kako je klijentima omogućeno da bez naknade u razdoblju od 1. kolovoza do 31. prosinca ove godine postojeće kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima odobrene u toj banci mogu prebaciti u kunske po novim uvjetima.
U tom slučaju Banka neće naplaćivati naknadu za obradu kreditnog zahtjeva, kao ni naknadu za prijevremenu otplatu te će prihvatiti postojeću procjenu vrijednosti nekretnine.
(Hina)

Kunski ili kredit u stranoj valuti pitanje je sad...

većini banaka koje su u svoje ponude stambenih kredita uvrstile i kredite vezane uz švicarski franak kažu kako su u lani odobrenim kreditima prednjačili upravo krediti vezani uz "švicarce". Ove godine banke su se u promoviranju ponude napokon više okrenule reklamiranju kunskih kredita, bez valutne klauzule, ali nekako se malo vjerojatnim smatra da će se dogodine pričati kako je najviše kupnja stanova u 2007. financirano kreditima u kunama. Krediti vezani uz franak u nekim su bankama zauzeli već solidne udjele i u ukupnoj masi stambnih kredita. Razlog je jednostavan: imaju niže kamatne stope. I to ne baš zanemarivo niže. Hrvatskim građanima to je očito jači motiv nego što se pribojavaju valutnog rizika koji istodobno preuzimaju u slučaju jačanja švicarske valute. Zasad se takvo tipovanje isplatilo. Možda će i nadalje. A možda i neće, ne zna se. Postoje tek neke analitičke aproksimacije i računi vjerojatnosti koji su prije nekoliko mjeseci potaknuli analitičare na upozorenja. Govoreći o epidemiji tih kredita jedan bankar prisjeća se kako mu je strani kolega pričao kako je on svoj stan u svojedobno (u 90-ima) kupio kreditom vezanim uz jen. I prošao je više nego dobro. "E sad, njegova odvažnost i preuzimanje rizika ipak su nešto drugo. On je svaki dan pratio zbivanja i prognoze na svjetskim deviznim tržištima, a u pričuvi je imao i standardne instrumente za zaštitu od valutnog rizika", kaže. Ali izostanak valutnog rizika danas nije i jedini adut kunskih stambenih kredita. Ponuđenim kamatnim stopama nisu baš tik do onih koje se nude vezanjem uz švicarce, ali su u odnosu na kredite vezane uz euro čak i nešto niže. Zagrebačka banka, na primjer, nedavno ih je lansirala uz kamatnu stopu (EKS) počevši od šest posto (za mlade već od 5,60). To se na prvi pogled može činiti malo neobičnim, ali već neko vrijeme takva je i situacija s kamatama na novčanim tržištima. Primjerice, na šestomjesečne trezorske zapise Ministarstva financija danas je kamatna stopa 3,30 posto, a na godišnje 3,50. Istodobno, primjerice, šestomjesečni euribor dosegnuo je četiri posto, a na godinu dana kamata je i nešto viša. Usporedbe radi, kad je za banke uvedena granična pričuva polugodišnji euribor je bio oko 2,25, što je samo dodatna potvrda koliko je poskupio kapital na međunarodnom tržištu. Kunski krediti bankama nose bolje kamate od onih vezanih uz švicarske franke koji se u novije vrijeme očito preferiraju u odnosu na skuplje valutne klauzule vezane uz euro. Ali na kune nemaju valutnog rizika. To ne vrijedi i za rizik promjena kamatnih stopa, ali i većina nekunskih dugoročnih kredita ionako se ugovara uz promjenjive kamatne stope.

poslovni.hr

E sad, moja poznanica je digla stambeni kredit na 30 godina u švicarskim francima. Do sada joj je rata bila 1800 kn! Kolika će joj onda sad bit? Jel postoji mogućnost da će za 5-10-25 godina biti i ne znam 3000 kn?

Manja od 100kn. Ako rata bude 3000kn veci ce problem biti stopa smrtnosti uslijed umiranja od gladi.

No hard feelings, ali tebi ne bi dao ni da mi zbrojis racune za struju.

www.mojnovac.net

Uci!

No hard feelings al jesi ti skontao moje pitanje?
btw: radim u administraciji i vodim kunski i devizni račun i sve plačanje za to.

Ako netko uzme kredit na 30 godina uz promjenjivu kamatnu stopu, bez obzira koliko ta stopa iznosila, omjer dobivenog kredita i povrata je toliki......brrrrr, da je mijenjanje kamatne stope dugoročno čak i za zanemariti.
Opljačkan si u svakom slučaju.

Većina kredita prvo je bila u EUR-onima i onda su banke svjesno nudile korisnicima kredita da promijene ugovore i prijeđu na CHF. Nisu to banke činile iz humanizma i samo je bilo pitanje mjeseca, dana kada će podići kamatne stope.

I kad se radi o štednji, banke su stimulirale štednju u CHF, da bi sada kamatne stope na takvu štednju "opanule".

@kvakica,
mislim da red veličina da rata s 1800 Kn naraste na 3000, baš ne drži vodu.
Gotovo sve banke imaju na svojim stranicama kalkulatore za izračun anuiteta i nije ti se baš teško malo poigrati brojčicama.

Do sada smo uglavnom imali kredite s jednakim anuitetima i valutnom klauzulom. Kunski krediti koji su se pojavili vrlo su simpatični za praćenje otplate, prvo dvije godine rata npr. 1500 kn, onda sljedećih pet npr. 1700, pa do kraja od nekih dvadesetak godina npr. 1900 kn, pri čemu je za prve godine ugovorena fiksna kamatna stopa, a zatim, najveći dio otplate promjenjiva kamatna stopa. Pa ako se obični smrtnik snađe...

Jesam. Prije 2h sam bio kod osobnog bankara u PBZ i na moje pitanje gdje se kupuje novac za kunske kredite... zena je blago zjevnula. To sto ona tamo radi ne znaci da se razumije u samu materiju.

DanicaV je napisao/la (Pogledaj post): › Ako netko uzme kredit na 30 godina uz promjenjivu kamatnu stopu, bez obzira koliko ta stopa iznosila, omjer dobivenog kredita i povrata je toliki......brrrrr, da je mijenjanje kamatne stope dugoročno čak i za zanemariti. Opljačkan si u svakom slučaju.

Ovako ne razmislja svaki 10ti gradjanin RH.
Ne da mi se uopce ulaziti u raspravu i objasnjavati da novac ima svoju vrijednost i da to nemam prevelike veze sa onom brojkom 100 na novcanici.

Citat: › Većina kredita prvo je bila u EUR-onima i onda su banke svjesno nudile korisnicima kredita da promijene ugovore i prijeđu na CHF. Nisu to banke činile iz humanizma i samo je bilo pitanje mjeseca, dana kada će podići kamatne stope.

Banke nisu podigle kamate da bi povecale dobit, vec da bi zadrzale postojecu.
Skuplje kupuju novac i skuplje nam ga prodaju.

Citat: › I kad se radi o štednji, banke su stimulirale štednju u CHF, da bi sada kamatne stope na takvu štednju "opanule".

To nema veze jedno sa drugim. Tko jos normalan danas stedi?

Citat: › Do sada smo uglavnom imali kredite s jednakim anuitetima i valutnom klauzulom. Kunski krediti koji su se pojavili vrlo su simpatični za praćenje otplate, prvo dvije godine rata npr. 1500 kn, onda sljedećih pet npr. 1700, pa do kraja od nekih dvadesetak godina npr. 1900 kn, pri čemu je za prve godine ugovorena fiksna kamatna stopa, a zatim, najveći dio otplate promjenjiva kamatna stopa. Pa ako se obični smrtnik snađe...

Kako to znas kad su se pojavili tek prije par mjeseci? Niti jedan devizni kredit nema fiksnu kamatu.

To što tamo radi znači da je imala dobru štelu....
Iz moje generacije u bankama rade oni koji nisu znali tablicu množenja, a ne kamatni račun ili nešto složenije. A zakon je ono što "kompjuter" izbacio.

Osobni bankar je samo ljepši naziv za šaltersku službenicu.

Zaista vjeruješ da su banke podgile kamate samo da bi zadržale postojeću dobit?
Nijedno poduzeće ne radi da bi zadržalo dobit.

O nominalnoj vrijednosti i tako tome solidno znam.

Jako puno ljudi štedi, što klasično, što ulaganjem u investicijske fondove. Određeni dio ulaže u nekretnine. Ima svega, ali prilično se štedi.

Zašto ne bih znala za te kredite? Ne treba mi deset godina da uočim neku pojavu na tržištu novca.
Slučaj koji sam navela bio je kunski kredit.

Vecu dobit ostvaruju plasiranjem vise kredita, a ne podizanjem kamate. Kupaca ima i vise nego dovoljno da ih HNB ne koci.

Pa vidim koliko znas kad spominjes omjer dobivenog i vracenog novca u apoenima. Kad se toliko razumijes onda mi izracunaj koliko ja na 100 000CHF uz kamatu od 4,78% i godisnju inflaciju od 2% te rast BDPa od 5% nakon 30g zapravo vratim banci? Koliko je puta vreca vrijednost vracenog novca nakon 30g? U to jos mozes uracunati porast vrijednosti nekretnine koju sam kupio tim novcem.

Stednja i ulaganje su dva razlicita pojma. Bezpredmetno je ulaziti u daljnju raspravu kad ne baratas osnovnim pojmovima.

Tvoja predvidjanja su veca glupost od bacanja bijelog graha. Nitko se ne usudi prognozirati sto ce biti za 1g, a kamoli za 10g.

@Rajnus, vidim da ti baratas svim pojmovima. Nisam iznijela nikakvo konkrento predviđanje.

Štednja, ulaganje i ti pojmovi su mi prilično poznati pojmovi, ali rasprava se vodi kad ljudi ne koriste izraze "veća glupost od bacanja bijelog graha".

Uživaj, dečko, u svom znanju.

Jos kad bi shvatila humor umotan u cinizam...

Previše je cinizma za moj ukus, tako da...

Lijepo vam pise, banke su podigle kamatne stope jer i same placaju nekome, negdje- VEĆU kamatnu stopu.
Upisite u google.com kamatna marza ili interest margin.
so long.
@rajnus
vecu dobit pbz ostvari sto ti zapakira uz nisku kamatnu stopu 120 usluga uz kredit