U
četvrtak 27. veljače 2025. održano je peto popularno-znanstveno događanje
13. ciklusa Otvorenog četvrtka kao dijela FUZ&JA-e, projekta popularizacije znanosti
Filozofskog fakulteta u Osijeku. Predavanje
Stranci u očima antičkih Grka i Rimljana održao je
Ivan Fremec, asistent na
Odsjeku za povijest, te kroz kronološki pregled antičkih tekstova publici predstavio kako su ti drevni narodi percipirali druge.
Podsjetivši na, kako su je mediji prozvali, „
migrantsku krizu“, koja je naš dio Europe zahvatila prije deset godina, Fremec je istaknuo dominantno negativan stav na dolazak drugih kultura, koji je prisutan i danas. No iako postoji i u drevnim zapisima, nesklonost strancima zapravo pripada novijoj grčkoj povijesti. Vratimo li se sve do Ilijade i Odiseje, zamjetno je da antička Grčka na svojem vrhuncu gajila vrijednost zvanu xenia, odnosno gostoprimstvo. Bezuvjetno gostoprimstvo prema strancima podrazumijevalo je prihvaćanje u svoj dom, hranjenje, pojenje i – ako je potrebno – čak i kupanje, a tek bi tada uslijedilo propitivanje o podrijetlu. Do prevrata i „barbarskog diskursa“ došlo je nakon Peloponeskog rata, kada Grci o strancima počinju pisati kao o nepoželjnima i nekulturnima, a povod tomu Fremec vidi u grčkoj nesigurnosti, odnosno nemoći postizanja punog potencijala i razjedinjenosti među polisima.
Kada je riječ o Rimljanima, Fremec je podsjetio na osnutak Rima, kamo su živjeti dolazili ljudi svih
podrijetla, boja kože, nacionalnosti i vjeroispovijesti, a kao slikovit primjer navodi Panteon u kojem je politeističko štovanje ostavljalo prostor i za one čije božanstvo rimskim stanovnicima dotada nije bilo poznato. S vremenom su rimski osvajači proširili svoj teritorij te iz pozicije vojne nadmoći o narodima s kojima su se susretali uglavnom pogrdno pisali: o Kartažanima „
sve najgore“, o Sirijcima da su „
mekušci“ posvećeni ispraznim raspravama, o Egipćanima da su „
previše feminizirani“, a Grcima su se „
podsmjehivali, zvali su ih Grčići“, zaboravljajući na vlastite kozmopolitske početke.
U zaključku povukavši paralele s nedavnim ratnim događanjima i migracijama, kao razlog netrpeljivosti prema strancima Fremec je istaknuo bahatost, ali i nesigurnost te „
kratku pamet“, odnosno, zaboravljanje da se svatko može naći u nepovoljnom položaju i biti prinuđen postati stranac u tuđoj zemlji.
Tekst i foto: Jelena Pataki Šumiga
Nebitno
