Josip Juraj Strossmayer bio je jedan od najvažnijih hrvatskih biskupa, političara i kulturnih djelatnika 19. stoljeća. Strossmayer je bio ključni osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te inicijator izgradnje Sveučilišta u Zagrebu, čime je postavio temelje modernog obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Strossmayer je bio veliki mecena umjetnosti i kulture, financirajući brojne projekte, uključujući izgradnju katedrala i muzeja te podržavajući umjetnike i znanstvenike. Njegov utjecaj bio je ključan u oblikovanju hrvatskog kulturnog, obrazovnog i političkog identiteta, a njegovo nasljeđe živi kroz institucije koje je osnovao.
Udruga Kreativna kulturna mreža obilježit će ovu godišnjicu interdisciplinarnim projektom Strossmayeriana, u okviru kojega će se održati i
koncertni ciklus Panona Cambra.
Prvi u nizu koncerata bit će
Glasovirski recital kojim se obilježava i godišnjica osnutka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 29. travnja 1861.g. Ovaj koncert organiziran je u suradnji s HAZU ograncima u Osijeku, Đakovu i Vukovaru.
Koncert će se održati
[b]29. travnja 2025. [/b]g., u
Kulturnom centru Osijeku, s početkom u 19:00 sati.
Ulaz na koncert je besplatan.
Program koncerta:
Glasovirski recital
Glazbena večer u čast biskupu Josipu Jurju Strossmayeru i osnutku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Glasovir: Katarina Makević, mag. mus.
Franjo Kuhač: Antonio Jakupčević, akademski glumac
Franjo Ksaver Kuhač: Uvodna riječ
1. F. Kuhač: Dvoransko kolo, op.27
Jugoslavenski besedni ples u šest lica s dodatkom, za glasovir
Posveta: Presvietlomu gospodinu Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom ...
Tiskano: 1. izdanje: Osijek, Vlastita naklada /1869/
2. Neven četvorka,op.25
Iz jugoslavenskih opereta sastavio za glasovir F. Ksaver Kuhač
Posveta: Svomu za domovinu velezaslužnomu prijatelju gospodinu Srećku Layu
Tiskano: St. Petersburg, M. Bernard, Br. 5089
1. Iz opere La madre Slava, N. Strmića
2. Iz operete San kraljević Marka, J. Šlosingera
3. Iz operete Zidanje ravnice, J. Šlosingera
4. Iz opere Ljubav i Zloba, V. Lisinskog
3. F. Kuhač: Esseker Galopp, glazbena skica s burne sjednice glavne skupštine osječke gornjogradske kasine održane 26. kolovoza 1862.g. u osječkim gornjogradskim starim prostorijama kasina
- Mumljanje nazočnih
- Govor direktora
- Pajo Kolarić u ime Narodne stranke
- Zvono
- Malograđani kao posrednici mira
- Direktorovo zvono
- Dr. Kobler govori
- Posrednici miru
- Stranka Predsjedavajućeg je u većini
- Kolarića su podsjetili na glasovanje
- Pobjeda
4. F. Kuhač: Mi smo braćo ilirskog, op.20
fantasie concertante,
Preuzvišenom gospodinu Josipu Juraju Strossmayeru, Tiskano: Wien, C. A. Spina, No. 18.984 /1865/
Završni pozdrav; Franjo Kuhač
„
Živeći skromno, biskup Strossmayer ostavio je neizbrisiv trag i stoga mu, kako je zaključio nadbiskup Marin Srakić, ne trebaju spomenici jer je on sam sebi, svojim životom, podigao spomenik, a najveća mu je nagrada kada je ispred oltara u njegovoj katedrali klečao rimski biskup papa Ivan Pavao II. – sveti.“
Josip Juraj Strossmayer bio je katolički biskup koji je kao biskup i teolog, svećenik, pastir, humanist i vizionar, rodoljub i domoljub, politički, kulturni, prosvjetni i gospodarski djelatnik, inicijator brojnih pothvata, mecena, donator i dobrotvor institucija i pojedinaca, sve svoje intelektualne i fizičke sposobnosti ugradio u crkveno, nacionalno, kulturno, političko dobro hrvatskog naroda i drugih naroda. (nadbiskup Marin Srakić)
Jedan je od najpoznatijih Hrvata u svijetu, erudit i teolog, političar i neustrašivi narodni tribun, pokrovitelj najznačajnijih nacionalnih kulturno-prosvjetnih i znanstvenih projekata u modernoj hrvatskoj povijesti, sve svoje umne i fizičke sposobnosti ugradio je u blagostanje i napredak svog naroda.
U duhu svog gesla Prosvjetom k slobodi i Za vjeru i domovinu biskup Strossmayer inicira i materijalno podržava velike nacionalne projekte.
Najveći dobrotvor i kulturni predvoditelj hrvatskog naroda, apostol mira, razumijevanja i suradnje među ljudima i narodima, humanist i vizionar, biskup Strossmayer bio je i ostaje jedan od najvećih graditelja moderne Hrvatske, poštovan daleko izvan njezinih granica te s pravom zauzima mjesto na jednoj od najčasnijih stranica novije hrvatske povijesti.
Nebitno
